Hoće li se promijeniti američka politika prema Iranu?

U sjeni sukoba između Irana i Izraela, mnogi Iranci s nestrpljenjem očekuju ishod predsjedničkih izbora u SAD-u. Sjedinjene Američke Države slove kao najvažniji saveznik Izraela. Svaka moguća izravna vojna intervencija u sukobu mogla bi imati razorne posljedice za Iran.

U povjerljivim razgovorima, ali i pred kamerama, kao nedavno u izvještaju CNN-a iz Teherana prije dvije sedmice, mnogi Iranci izražavaju želju da republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa vide kao sljedećeg predsjednika SAD-a. Oni ga vide kao snažnog vođu koji se može uhvatiti u koštac s problemima. Prema njihovom mišljenju, pobjeda demokratske kandidatkinje Kamale Harris značila bi nastavak statusa quo u američkoj politici.

"Pod ogromnim pritiskom sve gore ekonomske krize, mnogi Iranci žele temeljne promjene. Nemali broj njih vidi Donalda Trumpa kao nekoga ko bi mogao okončati politički sistem Islamske Republike u Iranu", objašnjava novinarka Fariba Pajooh u intervjuu za DW. Pajooh, koja je više od 15 godina radila za novine orijentirane na reforme u Iranu i televizijske kuće poput Euronewsa, trenutačno je piše doktorat na Sveučilištu Wayne State u SAD-u, gdje je istraživač u odjelu za komunikacije. "Trumpove izjave percipiraju se selektivno ne samo u SAD-u, već i u Iranu. Mnogi Iranci vjeruju da bi on mogao svrgnuti režim u Iranu. Trump stalno naglašava da je sprječavanje Irana u proizvodnji nuklearne bombe njegov glavni prioritet." 

Trump i dalje traži "bolji dogovor"

"Želio bih vidjeti da je Iran vrlo uspješan", rekao je Trump 17. oktobra u intervjuu s iransko-američkim podcasterom Patrickom Bet-Davidom. Samo, dodao je, zemlji nije dopušteno imati nuklearno oružje. „To je jedini problem", rekao je Trump. Na pitanje podržava li promjenu sistema u Iranu, Trump je odgovorio: "Ne možemo se potpuno miješati u to. Budimo iskreni, ne možemo čak ni upravljati sami sobom."

U septembru je Trump rekao novinarima da Washington mora postići sporazum s Iranom kako bi Teheran zaustavio nuklearni program. Trump se kao predsjednik SAD-a 2018. povukao iz nuklearnog sporazuma s Iranom koji je sklopljen krajem 2015. nakon više od dvanaest godina međunarodnih pregovora. Bio je uvjeren da može ispregovarati "bolji dogovor" od svog prethodnika Baracka Obame. Ali njegova politika "maksimalnog pritiska" na Iran bila je neuspješna: godinu dana nakon povlačenja SAD-a iz ugovora, Iran se također počeo postupno povlačiti iz svojih obaveza iz sporazuma. Danas je zemlja bliža nego ikad izradi nuklearne bombe.

U eskalirajućem sukobu između Irana i Izraela, Donald Trump se – za razliku od američkog predsjednika Joa Bidena – izjasnio za to da Izrael napadne iranska nuklearna postrojenja. "Bidenov odgovor je trebao biti: prvo gađajte nuklearna postrojenja, a o ostalom brinite kasnije", rekao je na predizbornom skupu početkom oktobra.

Izrael na iranski nuklearni program gleda kao na egzistencijalnu prijetnju zbog mogućeg razvoja nuklearnog oružja povezanog s njim. Iran je upozorio Izrael na napad na njegova nuklearna postrojenja i zaprijetio nasilnim odgovorom. 

Eskalacija izraelsko-iranskog sukoba

“Za uspješan napad na sve iranske nuklearne objekte, Izrael bi trebao potporu SAD-a”, objašnjava u razgovoru za DW Sina Azodi, predavač na Elliott School of International Affairs u Washingtonu. Azodi je istraživao iranski nuklearni program i upoznat je s temom. Iranski nuklearni objekti, kaže, raspoređeni su po brojnim lokacijama, a neki su izgrađeni u podzemnim bunkerima, što ih čini težim za potpuno uništenje. "Kratko prije izbora u SAD-u, međutim, američka vlada želi izbjeći uplitanje u rat", kaže on.

Rat u sjeni između Irana i Izraela dosegao je novu razinu eskalacije posljednjih mjeseci. Mjesec dana nakon što je Iran pokrenuo raketne napade na Izrael, Izrael je 26. oktobra izvršio protunapad, uništavajući vojne ciljeve u Iranu, posebice objekte za proizvodnju projektila, izvijestio je Jerusalem Post. Napadi su bili usmjereni na eliminaciju iranske protuzračne odbrane i narušavanje dugoročne sposobnosti zemlje da razvije dodatne balističke projektile.

"Nemoguće je predvidjeti što će se sljedeće dogoditi", rekao je za DW Alex Vatanka, direktor iranskog programa na Bliskoistočnom institutu (MEI) u Washingtonu. On je dodao je da je američka vlada neposredno prije izbora jasno dala do znanja da neće podržati napade na iranska nuklearna postrojenja. "Izraelski protunapad, međutim, nije bio simboličan čin. Napadnuto je 20 vojnih lokacija u Iranu. Izrael je pokazao Iranu kakve vojne sposobnosti ima. A to je upravo ono što su SAD željele vidjeti: Izrael je jasno prenio svoju poruku i svoje sposobnosti. I za nadati je se se da je Iran shvatio poruku kako bi izbjegao daljnje eskalacije."

Iranski prikaz izraelskog napada kao malog i s ograničenom štetom može značiti da Teheran smatra ovu rundu eskalacije završenom, rekao je Vatankah. 

Mir na Bliskom istoku pod predsjednikom Trumpom?

Što će se dogoditi nakon američkih predsjedničkih izbora, ostaje za vidjeti. "Ako Kamela Harris pobijedi na izborima, njezina će vlada vjerojatno pokušati postići privremene sporazume s Iranom", kaže stručnjakinja za međunarodne odnose Sina Azodi. Kamala Harris ranije je branila iranski nuklearni sporazum, smatrajući ga značajnim postignućem za Demokratsku stranku tokom predsjedničkog mandata Baracka Obame. U ulozi potpredsjednice podupirala je tokom protekle četiri godine napore da sporazum bude oživljen. Međutim, ti su pokušaji bili neuspješni.

"Ako Donald Trump pobijedi na izborima, on može postići temeljne promjene u američko-iranskim odnosima", kaže Sina Azodi, dodajući: "On ima potencijal ujediniti sve kritičare Irana u Republikanskoj stranci iza sebe kako bi stvorili još jedan sporazum s Iranom." Predsjednički kandidat objasnio je prošle sedmice u intervjuu za televizijsku kuću Al Arabiya što bi tačno mogao učiniti: uključio bih Iran u Abrahamski sporazum zajedno s najmanje desetak drugih zemalja. "Abrahamski sporazum sklopljen je tokom mog predsjedničkog mandata”, rekao je i naglasio: “Niko nije mislio da je to moguće”. Sporazum spada, rekao je, u jedno od njegovih najvećih postignuća.

Abrahamovim sporazumom, potpisanim u Bijeloj kući u septembru 2020., normalizirani su odnosi između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata te Bahreina i kasnije Maroka. Trump sada kaže da bi mir na Bliskom istoku bio moguć pod njegovim vodstvom. Proširenje sporazuma podrazumijevalo bi veliko prestrojavanje u kojem bi najveći regionalni protivnici Izraela i Sjedinjenih Država postali saveznici.

Samo će vrijeme pokazati hoće li vodstvo Islamske Republike pristati na veliki dogovor s predsjednikom Trumpom. Teheran još nema odgovor na sve veće nezadovoljstvo stanovništva zbog sankcija i političkih pritisaka izvana. Sljedeća eskalacija sukoba s Izraelom, koji zahvaljujući zapadnim saveznicima raspolaže najsuvremenijim oružjem i u slučaju pobjede može računati na potporu predsjednika Trumpa, mogla bi završiti razornim ratom za Iran.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu